Pesma Beskraja5
Vede su najstariji sveti spisi u biblioteci čovečanstva koje se svesno razvija. Ohrabrenjem Maksa Milera možemo biti inspirisani da čitamo Vede radi naše sopstvene svesne evolucije: „Smatram da je proučavanje vedske literatue neophodno potrebno svakome ko drži do samog sebe, do svojih predaka, do svog intelektualnog razvoja“.Vede otelovljuju intuitivne vizije, božanska iskustva i životno prosvetljujuće Stvarnosti. Iz mora neznanja moramo da uđemo u More Znanja. Rig veda nas nadahnjuje, govoreći: „Brodovi Istine nose pravednike preko okeana neznanja“.
Današnji život nije ništa drugo do beskrajna potištenost. Skoro da je nemoguće izaći iz njene zamke. Ali, Jađur veda nam nudi rešenje: „Onaj ko vidi sva postojanja u Sopstvu i Sopstvo u svim postojanjima, ne pada u zamku osujećujuće i iscrpljujuće potištenosti“.
Vede su univerzalne; stoga Zapad može da ih smatra svojima isto toliko koliko i Istok. Veliki američki filozof Toro rekao je o Vedama nešto krajnje značajno: „Izvodi iz Veda koje sam pročitao pali su na mene kao svetlost višeg i čistijeg viđenja, koje opisuje uzvišenije kretanje kroz čistije slojeve, slobodne od zasebnosti, jednostavne, univerzalne. Vede sadrže čulima pristupačan izveštaj o Bogu“. Nesumnjivo je tako.
Čvrsto uverenje Ser Viljema Džonsa je izazovno i istovremeno prosvetljujuće: „Ja se mogu usuditi da tvrdim, bez namere da otrgnem ijedan list sa večno zelenih lovorika besmrtnog Njutna, da njegova celokupna teologija i deo njegove filozofije mogu da se nađu u Vedama“.
Vedska zapovest za ljudsku telesnost je šaućam. Šaućam znači čistota – čistota u telu i čistota tela. Bez čistote tela u nama ništa božansko ne može da se proširi; u nama ništa božansko ne može biti stalno.
Vedska zapovest za ljudsku životnu energiju je ahimsa. Ahimsa znači – nenasilje u vitalu i nensailje vitala. Upravo kroz nenasilje čovek dobija svoju najveću priliku da oseti da ne pripada maloj porodici, već najvećoj od svih porodica: svetu. Indijska filozofija nenasilja prvi put je oživela u praksi kod samilosnog Gospoda Bude i njegovih sledbenika i Gospoda Mahavire i sledbenika đainizma. Gandijevo nenasilje je bilo najdragoceniji dar današnjem čovečanstvu zaljubljenom u život.
Vedska zapovest za ljudski um je satjam. Satjam znači istina i istinoljubivost. Jedino istinoljubivost u umu i istinoljubivost uma mogu da nas odvedu višem životu, životu prosvetljujućeg Božanstva i ispunjujuće Besmrtnosti.
Vedska zapovest za ljudsko srce je išvarapranidan. Išvarapranidan znači posvećenost srca s ljubavlju Gospodu Svevišnjem. Kada imamo čistu i spontanu posvećenost Svevišnjem Gospodu, mi osećamo svoje neraskidivo jedinstvo sa Njim, sa Večnošću Njegovog Duha, sa Beskonačnošću Njegovog Tela i sa Besmrtnošću Njegovog Života.
U Vedama se koncept žrtve veoma jasno razaznaje. Bog nama žrtvuje ono što On jeste: Savršenstvo. Božja žrtva je uvek bezuslovna. Naša žrtva je povremeno uslovljena, povremeno bezuslovna. U uslovljenoj žrtvi mi se borimo i dobijamo bitku. U bezuslovnoj žrtvi uopšte ne treba da se borimo, jer je Pobeda već osvojena. Pobeda je naše pravo po rođenju; ona je zauvek naša.
Žrtva je davanje sebe. Samoispunjenje je ispoljavanje Ljubavi i savršenstvo Istine. Kroz svoju spoljašnju žrtvu mi postajemo božanski deo Majke Zemlje. Kroz svoju unutrašnju žrtvu mi postajemo besmrtni deo Nebeskog Oca. Spoljašnju žrtvu prinosimo onda kada izađemo iz domena ograničavajućih želja i uđemo u područje oslobađajuće težnje. Unutrašnju žrtvu prinosimo onda kada pokušamo da ispoljimo Boga u svetu neznanja, pošto smo Ga prethodno ostvarili. Spoljašnja žrtva zahteva moć armije. Pomoću svoje spoljašnje žrtve mi vidimo Istinu. Pomoću svoje unutrašnje žrtve mi postajemo Istina.
VI 5. Mount Holyoke koledž, South Hadley, Masačusec., 28. Novembar 1972.↩
