Pitanje: Da li bi mogao da razmatraš o tome kako se kontemplacija razlikuje od meditacije?

Šri Činmoj: Ako meditiraš na neku određenu božansku osobinu, kao što su Svetlost, Lepota, Mir, ili Blaženstvo u bezobličnom obliku, ili ako meditiraš na apstraktan način na Beskonačnost, Večnost ili Besmrtnost, onda ćeš stalno osećati kako ekspresni voz ide napred unutar tebe. Ti meditiraš na Mir, Svetlost ili Blaženstvo dok se ekspresni voz stalno kreće. Iako je čitav tvoj um miran, prazan i tih, bez misli, tamo ćeš videti kretanje ka tvom cilju. Tvoj um je smiren i tih u prostranstvu Beskonačnosti, ali postoji kretanje: voz se beskonačno kreće ka tvom cilju. U meditaciji postoji cilj. Ti zamišljaš cilj a meditacija te vodi tamo.

U kontemplaciji nije tako. Čitav univerzum, Cilj, najdalji Cilj, duboko je u tebi. Kad kontempliraš, čitavo tvoje postojanje postaje savršena posuda koja zadržava svu Božanstvenost duboko unutar tebe. Kad kontempliraš, u sebi držiš čitav univerzum sa svom njegovom beskrajnom Svetlošću, Mirom, Blaženstvom i Istinom. Nema misli, nema oblika, nema ideje, ničega. Sve se stapa u kontemplaciji; sve je jedno. U tvojoj najvišoj kontemplaciji, ti si jedno sa Apsolutnim. Ali u najvišoj meditaciji postoji dinamičko kretanje. To kretanje nije agresivno; ti ne udaraš nikoga, daleko od toga. Ali neki dinamički pokret se odigrava u tvojoj budnoj svesti. Ti si potpuno svestan šta se dešava u unutrašnjem svetu i u spoljašnjem svetu, a, u isto vreme, to ne utiče na tebe. U kontemplaciji takođe ne utiče na tebe, ali tamo ti i čitavo tvoje postojanje postali ste nerazdvojivi od univerzuma, koji ti držiš duboko u sebi. Ovo je glavna razlika izmedju kontemplacije i meditacije.