Želja i Težnja9

Najdraže dete Amerike je Njujork. Najdraže dete Njujorka je Univerzitet u Njujorku. Ove večeri želim da vam ponudim svoju iskrenu naklonost, istinsko divljenje i skromnu posvećenost, o draga deco Univerziteta Njujork.

Želja je mahniti oganj koji gori i gori i na kraju nas sažeže. Težnja je sjajni plamen koji posvećeno i tajno uzdiže našu svest i na kraju nas oslobađa. Težnja je žudnja za Najvišim. Žudnja za najnižim je poništenje.

Žeđ za najvišim je težnja. Žeđ za najnižim je uništenje.

Želja je očekivanje. Bez očekivanja, nema frustracije. Neutralisanjem želje izgrađuje se istinska sreća. Težnja je predanost. Predanost je čovekovo svesno jedinstvo sa Božijom Voljom.

Kao što rat zaustavlja trgovinu jedne zemlje, tako i naša ogromna sklonost ka zadovoljstvima neznanja zaustavlja sve naše unutrašnje duhovne pokrete.

Kako sad stvari stvoje, samim rođenjem prisiljeni smo da se prilično udaljimo od Boga. Namerno se naslađivati čulnim zadovoljstvima i udaljavati od Boga još više, čemu? Silovita sklonost zadovoljstvima neznanja dovodi sva naša unutrašnja duhovna kretanja do mrtvila, baš kao što i ratovanje dovede trgovinu neke zemlje do mrtvila. Uistinu, zadovoljiti umišljene potrebe ljudskog života i vapiti za ispunjenjem zemaljskih zadovoljstava samo je zlo mučenje samog sebe. Ali, zadovoljiti Božije stvarne i božanske potrebe u nama i kroz nas, to je samoprosvetljenje.

Jadni Bože, neprosvetljeni ljudi te uvek shvataju pogrešno. Oni misle da si nemilosrdan. A ipak, kad im ispuniš razvratne želje misle da si nenadmašan na svetu po gluposti.

Jadni čoveče, pogledaj svoju krajnje žalosnu sudbinu. Prema oštroumnim rečima Džordža Bernarda Šoa, “Postoje dve tragedije u životu. Jedna je ne dobiti ono što ti srce želi; druga je dobiti.”

Želja znači nespokoj. Ovaj nespokoj nalazi zadovoljstvo jedino kada uspešno ispuni sebe kroz čvrstu vezanost. Težnja znači spokoj. Ovaj spokoj pronalazi zadovoljstvo jedino kada uspešno ispolji sebe kroz svevideću i svevoleću nevezanost.Ljudska strast prebiva jedino u želji. Ona ima užasnog neprijatelja čije ime je osuda, osuda božanske uprave.

Spasenje obitava jedino u težnji. Čovekovo spasenje ima večnog prijatelja čije ime je Milost, Božija sveispunjujuća Milost.

Želja je iskušenje. Napojeno iskušenje, ispošćena istinska sreća. Težnja je buđenje duše. Buđenje duše je rađanje nebeskog blaženstva.

Istinski tragalac za beskrajnom Istinom nikad neće biti na dobiti Oskar Vajldovim otkrićem da je “jedini način da se oslobodimo iskušenja taj da mu se prepustimo.” Tragalac je već otkrio istinu da se samo uz veliku, veću i najveću težnju čovek može rešiti svih iskušenja, vidljivih i nevidljivih, rođenih i onih koja tek treba da se rode.

Vajld kaže nešto drugo, i ovo je prilično značajno: „Mogu da se oduprem svemu osim iskušenju. Nepotrebno je reći da mu to niko ne zamera, jer je iskušenje univerzalna bolest. Za čoveka bez težnje, iskušenje je nepogrešivo neodoljivo. Ali pravi tragalac oseća i zna da može da se odupre iskušenju a ono čemu ne može da odoli je preobražaj, preobražaj njegove fizičke prirode, celokupne njegove svesti, u nedrima mora Vremena. Naravno, transformacija njegove fizičke prirode, njegove celokupne zemaljske svesti, je nešto što on nikada nije učinio i nikada neće odoleti. Naprotiv, zbog ove transformacije on živi na Zemlji.

Pogledajte snagu mehurića želje! Ima moć da zatoči čitav naš život samo zarad svoje vlastite dobiti. Pogledajte snagu trunke težnje! Poseduje moć da nas navede da osetimo da je Beskrajni Bog apsolutno naš. Još nešto: da su nam Božija beskrajna Ljubav, Mir, Radost i Moć neprestano na raspolaganju.

Čulni objekti i čovekova vezanost za njih ne mogu se razdvojiti. Ipak, čim ugledaju Božiji Osmeh, oni poriču svoju bliskost. Štaviše, postaju potpuni stranci.

Ispunite prohteve svog tela i izgubićete samokontrolu. Ispunite potrebe svoje duše i stećićete samokontrolu.

Ne prihvatajte porok. Uzdržavajući se, posedovaćete nešto vrednije: samokontrolu. Šta je samokontrola? To je moć koja vam govori da ne morate da trčite ka svom cilju. Cilj mora doći do vas, i doći će.

Valuta spoljašnjeg sveta je novac koji se veoma često pretvori u otrov. Valuta unutrašnjeg sveta je težnja koja se konačno preobrazi u samoostvarenje.

Najviši stepen ljudske želje predstavljen je rečima Julija Cezara: “Veni, vidi, vici,” – “dođoh, videh, pobedih.” Vrhunac božanske težnje izrekao je Sin Božiji: “Oče, neka bude Volja Tvoja.”

Rob strasti je čovek. Čovek je na isti način i Božije Dete. Šta želite da budete, Božje dete ili rob strasti? Izaberite. Jedan izbor vas vodi do potpunog uništenja, drugi do trenutnog spasenja. Izaberite; dat vam je zlatni i bezuslovni izbor. Izaberite; izabrati morate. Ovde i sada.


EL 9. New York University, New York, New York, 29 March 1969.